U ponedjeljak, 2. juna, sa početkom u 10:00 sati, u prostorijama Doma kulture u Brčkom, održana je javna rasprava o nacrtu Regulacionog plana stambenog naselja "Brezik I", čiji je nositelj izrade Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH, a nositelj pripreme Odjel za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH.

Glavni cilj izrade ovog regulacionog plana je detaljna regulacija korištenja zemljišta i uređenje lokaliteta o kojima je riječ, gdje je sam razvoj važan za širu okolinu, zasnovanu na maksimalnoj zaštiti, kako prirodnih vrijednosti, tako i optimalnom korištenju postojećeg zemljišta. Osnovni koncept prostorne organizacije zasnovan je na cilju formiranja novih prostornih cjelina unutar postojeće strukture, s ciljem postizanja optimalnih predispozicija za budući daljnji razvoj ovog područja i njegovog povezivanja sa drugim dijelovima grada, uz iskorištavanje potencijala i vrijednosti koje ovaj lokalitet posjeduje. S tim ciljem pristupilo se prostornim zahvatima na infrastrukturi kako bi se u što većoj mjeri poboljšala kvaliteta iste, zahvati na samom građevinskom fondu, na javnim sadržajima i na otvorenim prostorima.

U skladu s hijerarhijom planiranja ovaj regulacioni plan oslanjat će se na postojeću važeću plansku dokumentaciju koja se u okviru ovog dalje razvija kroz plan organizacije uređenja i korištenja prostora i to kroz formiranje tri osnovne funkcionalne zone unutar samog obuhvata. Sve ovo je podijeljeno s ciljem da se stanovništvu ponudi bogatstvo doživljaja i sadržaja i omogući pristup novim funkcionalnim zonama koje su same po sebi međusobno povezane postojećom i planiranom novom prometnom infrastrukturom u skladu s kapacitetima koje sam prostor posjeduje.

Površina namijenjena individualnom stanovanju, koja je primarna namjena zemljišta i obuhvata, zauzima najveći dio ovog plana. Prema planu višeg reda, cijelo područje spada u zonu od 120 st/Ha. Unutar ove zone planirane su pretežno nove samostojeće stambene zgrade. Objekti koji se nalaze u ovoj zoni isključivo su namijenjeni individualnom stanovanju sa mogućnosti formiranja određenih pratećih objekata u prizemlju zgrade, koji, naravno, moraju biti kompatibilni sa djelatnošću. Prihvatajući i poštujući dominantnu spratnost postojećih zgrada, zadržan je maksimalan broj spratova zgrada, koji iznosi P+1, tj. taj broj spratova je preporučen planom, ali je naravno u tekstualnom dijelu plana definisano da na zahtjev investitora broj spratova može ići i do P+2.

Unutar ove zone, na neizgrađenim parcelama na kojima se zamjenjuje plan izgradnje, ponovo se planiraju samostojeće zgrade, koje su također namijenjene stanovanju sa mogućnošću formiranja dodatnih pratećih objekata u prizemlju zgrade, koji moraju biti kompatibilni sa stanovanjem. Ova zona je specifična po tome što je, pored individualnog stanovanja unutar ove zone, dopuštala i izgradnju privrednih objekata (poslovne zgrade, skladišne objekte), namjena koja je kompatibilna sa stanovanjem, a koja neće ugroziti funkciju stanovanja unutar same podzone kao i u susjednim zonama. Zbog lokacije objekata i njihove povezanosti sa gradskom magistralom, dozvoljen je broj spratova objekata P+2+potkrovlje.

Treća zona je zona javnih objekata i površina. Ona je kao takva zadržana iz prethodnog regulacionog plana, s malim izmjenama. Dakle, planirana je javna površina koja unutar same zone ima određeni centralni karakter, potencijal i ulogu da se proširi ako bude potrebe. Unutar ove zone smješteni su sportski tereni i otvorene javne površine. Također se unutar nje nalazi i jedan planirani javni objekt koji je po svojim gabaritima dominantniji u okviru ovog obuhvata. Objekt kao takav može da bude u bilo kojoj javnoj funkciji. Poželjno je da ima određenu javnu funkciju, edukativnu ili kulturnu, sadržaje koji bi mogli upotpuniti ovaj objekt.

U okviru ove zone bilo je potrebno formirati jednu tampon zonu između samog obuhvata i prostora koji se nalazi na sjeveru neposredno uz rijeku Savu, koja je formirana kao zona povremenog stanovanja. Odnosi se na vikend objekte. Ti objekti mogu imati dodatne sadržaje koji su vezani recimo za turizam, u vidu etno restorana.

Mještani Brezika su pokazali svoje interesovanje, te su prisustvovali javnoj raspravi. Nakon prezentacije nositelja izrade i pripreme regulacionog plana, mještani su iznijeli svoje primjedbe, sugestije ali i pohvale, koje će se naknadno razmotriti, u cilju dodatnog poboljšanja ovog plana.